Povećaj veličinu slova
Vrati na prvobitnu veličinu slova
Samnji veličinu slova
štampaj
štampaj
Pošalji prijatelju
Prag pruža utočište spomeniku poginulom izbeglici
Muzej Kampa u Pragu pružio je utočište spomeniku izbeglici koji je iskrvario uvreme Hladnog rata na "gvozdenoj zavesi" i bodljikavoj živi granice Čehoslovačkei Austrije, a koji je nakon protesta evroposlanika levičarskih frakcija uklonjen krajem maja sa šetališta ispred zgrade Evropskog parlamenta u Briselu.

Umetnička monumentalna instalacija češke alternativne grupe Pode Bal inspirisanaje tragičnim stvarnim dogadjajem iz 1986. godine kada je mladi Nemac Hartmut Tauc pokušao da pobegne iz Istočne Nemačke u Austriju a u pokušaju prelaska na Zapad zadržali su ga i izujedali psi čehoslovačke pogranične straže. Umesto da mladiću previju rane, graničari su ga saslušavali sve dok nije iskrvario i preminuo, a za taj zločin niko nije krivično gonjen ni kažnjen ni nakon pada komunističkog režima 1989. godine. "To je antička tragedija koja se u Evropi neprestano ponavlja. To je princip prelaženja i odredjivanja granica i državnih celina. Neko pokušava da dopre nekuda, a suočava sa se minimalnom verovatnoćom da će uspeti. To je tema i sadašnjih izbeglica", kazao je za današnje Pravo jedan od autora spomenika izbeglici Petr Motička. Umetnička instalacija prikazuje mladića koji krvari na zemlji dok ga posmatraju graničari i životinje lisica kao Karl Marks, crvi kao američki filozof Noam Čomski i zec koji poprima lik predsednika Rusije Vladimira Putina, tu je i filozof Slavoj Žižek, a spajaju ih konture Krima. Češki umetnici iz grupe Pode Bal spomenik izbeglici napravili su po narudžbini Evropske mreže pamćenja i savesti, kao ilustraciju zla "gvozdene zavese" koja je delila zapadnu i komunističku Evropu u danima Hladnog rata i zločina vezanih za nju. Postavljen je na šetalište ispred zgrade Evropskog parlamenta u Briselu u vreme konferencije Evropske mreže o zločinima totalitarnih ideologija u Evropi krajem maja. "Mislim da je važno da mladi saznaju za takve dogadjaje iz vremena prošlog režima i da mogu o njima da diskutuju", objasnila je direktora Muzeja Kampa u centru Praga Meda Mladkova zašto je u zbirke Muzeja uvršćen i taj spomenik koji nisu hteli u Briselu a koji ćeod večeras biti dostupan i publici.
Izvor: Beta.rs
Nema komentara.