Povećaj veličinu slova
Vrati na prvobitnu veličinu slova
Samnji veličinu slova
štampaj
štampaj
Pošalji prijatelju
Matične ćelije - čudesan lek budućnosti
Lekari pomoću sofisticiranih tehnologija koriste matične ili nedefinisane ćelije koje ima svaki živ organizam kako bi ih naveli da se pretvore u tkivo koje je pacijentu potrebno zbog povrede ili oboljenja koje ima.
s

buba

Na slici je prikazana vrsta konjske muve pronađene u severnoj Australiji, koja je zbog svog zlatnog donjeg abdomena nazvana Scaptia (Plinthina) beyoncea. Prema blogu Organizacije za naučna i industrijska istraživanja Komonvelta, prethodno neimenovanoj vrsti ovaj naziv dao je australijski naučnik Brajan Lizard u čast američke pevačice Bijonse. REUTERS
dok

Robin Lovel-Bedž Eksperimenti se rade da bi se bolje razumeo rani razvoj čoveka i pronašao lek za teške i neizlečive bolesti. Eksperimentisanje se mora nastaviti
labo

Matične ćelije uzimaju se iz koštane srži, jetre, zuba... Trenutno u okviru javne banke u bolnici u Milanu ima oko 9.000 uzoraka ćelija iz pupčanika koje su najkorisnije za lečenje mnogih bolesti
Uspešna reparacija oštećenih tkiva
Ugledna milanska bolnica „Ospedale mađiore polikliniko", najstarija zdravstvena ustanova u tom gradu, vrši najsavremenija klinička ispitivanja matičnih ćelija. Pacijentima iz Srbije ova bolnica naročito je zanimljiva zbog mogućnosti da eksperimenti prerastu u kliničku praksu i tako ponude, ne previše daleko od naše zemlje, lek za bolesti i povrede koje trenutno nije moguće sanirati. U okviru milanske bolnice postoji javna banka u koju se dnevno dopremi 20 uzoraka iz 21 ginekološkog centra u Italiji.
Direktorka Fondacije za istraživanja u toj ustanovi dr Lorenca Lazari, koja je jedan od najpriznatijih stručnjaka u regenerativnoj medicini, rekla je prilikom nedavne posete novinara iz Srbije da se, zahvaljujući ostavljanju matičnih ćelija iz pupčanika uspešno mogu lečiti, odnosno reparirati, čak i oštećena tkiva poput površinskih rana koje mogu dovesti do sepse.
Lazari obavlja njihovo umnožavanje kako bi postotak uspešnosti lečenja bio još bolji. Ona tvrdi da je ostavljanje matičnih ćelija u javnim bankama u Italiji sve učestalije i da je njihova primena široka, pa tako svaka regija u toj zemlji ima bar jednu banku takvih ćelija.
celije

Tipovi matičnih ćelija
Embrionalne
Embrionalne ćelije koriste se u laboratorijama kao sredstvo istraživanja i boljeg razumevanja prirode razvoja ćelija, a ponegde i u terapeutske svrhe. Zbog kontroverze vezane za prikupljanje embrionalnih matičnih ćelija, u većini zemalja sveta terapija ovim ćelijama nije dozvoljena.
Neonatalne
Matične ćelije uzete iz krvi pupčane vrpce su mlade i manje određene. Ovaj tip ćelija ima neverovatnu osobinu da se pretvori u oko 200 različitih tipova ćelija. Takođe, one imaju veći potencijal za deobu od odraslih matičnih ćelija.
Adultne - odrasle
Kako ljudski organizam stari, tako se matične ćelije sve više specijalizuju. Ovo znači da one postaju određenije, što im smanjuje potencijal za pretvaranje u veliki broj različitih tipova ćelija. Ovakve ćelije uglavnom mogu da regenerišu onaj organ u kome se nalaze.
Domaći mediji još uvek barataju podatkom koji su vodeći naučni časopisi plasirali tokom 2009. godine - da je upotrebljivo svega 0,0004 procenta matičnih ćelija koje se ostave u ćelijskim bankama. Koliko brzo napreduje ova oblast pokazuje podatak da se u međuvremenu stepen upotrebljivosti povećao za nekoliko redova veličine: modernizovane tehnike čuvanja i upotrebe matičnih ćelija omogućavaju da jedna od 400 ćelija bude upotrebljiva, a ovaj odnos se dramatično smanjuje.
Stvorili nove zube
Britanski naučnici su poslednjih godina, od kada je ovaj tip istraživanja legalizovan u toj zemlji, stvorili više od 150 ljudsko-životinjskih hibridnih embriona. Namena ovog procesa je pokušaj da se tehnikom stvaranja hibridnih embriona dobiju matične ćelije pogodne za lečenje širokog spektra bolesti. Tehnika je u Velikoj Britaniji, iako legalna, u medijima dobila epitet „frankenštajnovske", i jedan deo javnosti bio je šokiran činjenicom da je mimo znanja javnosti stvoreno toliko veštačkih vrsta.
Britanski parlamentarac Dejvid Alton, koji je prvi u medijima ukazao na rezultate ovih istraživanja, važi za krstaša na polju medicinske etike, a pogotovo u sferi lečenja pomoću matičnih ćelija.
a
Reč crkve
Uslovna podrška Vatikana
Svoje mišljenje o terapiji matičnim ćelijama dao je i Vatikan, koji ni danas ne zazire od arbitraža u stvarima nauke. U jesen 2011. Sveta stolica organizovala je skup na kome su se okupili stručnjaci za istraživanja vezana za zrele matične ćelije. Vatikan je najviše zanimalo da li terapija matičnim ćelijama garantuje poštovanje života. Učesnici konferencije došli su do zaključka da je terapija zrelim matičnim ćelijama prihvatljiva za veru, dok to nije slučaj i sa terapijom embrionalnim matičnim ćelijama:
„Regenerativna medicina, koja nosi obećanje obnove organa oštećenih bolešću ili dugim životom, jedna je od najvažnijih oblasti savremene medicine. Međutim, ona sa sobom nosi i etičke dileme kada su u pitanju ćelije dobijene iz ljudskog embriona po cenu njegovog uništenja", navedeno je u kominikeu Svete stolice.
Sa druge strane, profesor Robin Lovel-Bedž, stručnjak za matične ćelije, naveo je da ne postoji razlog za brigu oko hibridnih embriona jer oni po zakonu moraju biti uništeni kroz 14 dana.
- Eksperimenti se rade da bi se bolje razumeo rani razvoj čoveka i pronašao lek za teške i neizlečive bolesti. Eksperimentisanje se mora nastaviti i trebalo bi da budemo ponosni na britanske naučnike - zaključio je Bedž.
Da lečenje matičnim ćelijama već pomera granice shvatanja klasične medicine, pokazuju i japanski istraživači koji veruju da će vrlo brzo biti moguće ljudima napraviti potpuno nove zube! Japanski naučnici su proizveli zube, zajedno sa konektivnim tkivom i kostima, koristeći matične ćelije iz zuba miševa kojima su ih kasnije presadili. Zubi koji su presađeni u donju vilicu miševa uspešno su pričvršćeni za kost vilice, a miševi su bili u stanju da normalno grizu i žvaću, navode istraživači.
a
Hronologija razvoja
1908. Ruski histolog Aleksandar Maksimov prvi put koristi izraz „matična ćelija"
1963. Mekaloh i Til dokazuju postojanje matičnih ćelija kod miševa
1978. Otkrivene ljudske matične ćelije u pupčanoj vrpci
2001. Klonirani prvi ljudski embrioni u najranijoj fazi razvoja (grupa od šest ćelija) radi stvaranja embrionskih matičnih ćelija
2005. Paralizovanim pacovima delimično vraćena mogućnost hoda pomoću terapije humanim matičnim ćelijama
2008. Stvorena prva embrionska matična ćelija bez uništenja embriona
2010. Prvo humano kliničko ispitivanje terapije embrionskim matičnim ćelijama
2011. Izraelski naučnik Inbar Fridrih Ben-Nun razvio metodu za stvaranje matičnih ćelija koje pripadaju ugroženim životinjskim vrstama
Istraživači se nadaju da će njihov rad pomoći u razvoju novih ljudskih organa nastalih na osnovu matičnih ćelija pacijenata.
Izvor: PRESS
Komentari (1)
ostavi komentar...
ja sam potpisala ugovor sa Stem Life-om, oni su zastupnici najveće banke matičnih ćelija u Skandinaviji. Ono što me je privuklo je njihov profesionalni pristup i odličan odnos cene i kvaliteta usluge koju pružaju. Za sve buduće mame koje planiraju da ostave matične ćelije za svoje bebe mogu da saznaju sve o matičnim ćelijama i njihovom značaju na www.stemlife.rs
Odgovori