Agrar

pošalji prijatelju štampaj MySpace Share it: Digg Buzz up

BABUŠNICA 14. 08. 2010

PRESS

U poseti: Porodica Ilić iz Babušnice gaji povrće na 25 ari

Plastenici spas od siromaštva

Ljubiša Ilić je po profesiji zidar, kada za građevinare nije bilo više posla, sa suprugom i sinom počeo je da gaji paradajz, krastavac i papriku

1
U Babušnici, jednom od najsiromašnijih krajeva Srbije, umesto tradicionalne ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje tipa „od svega po malo" sve veći broj porodica svoju egzistenciju vidi u plasteničkoj proizvodnji, za koju je ovo podneblje kao stvoreno.

Većina porodica je svoju skromnu životnu ušteđevinu investiralo upravo u kupovinu plastenika, što se pokazalo kao prilično isplativ posao jer su potrebe tržišta za kvalitetnim povrćem velike, iako se ceo ovaj kraj, uključujući i Pirot, povrćem najvećim delom snabdeva iz Leskovca.

Iz nužde ušli u biznis

Jedno od najperspektivnijih domaćinstava u Babušnici, kada je o ovoj vrsti proizvodnje reč, jeste domaćinstvo porodice Ilić, koja pod savremenim plastenicima ima 25 ari zemlje.

2
Očekuje povećanu proizvodnju na jesen... Miroslav Ilić

Ljubiša i Divna Ilić sa svojim sinom Miroslavom već četiri godine su u ovom poslu i iz godine u godinu povećavaju površinu pod plastenicima i osavremenjuju proizvodnju.

- I ja i supruga smo bili bez posla. Ja sam po profesiji zidar, decenijama unazad radio sam na građevini širom zemlje i inostranstva, međutim, posla za nas građevinare je bilo sve manje, pa smo sa sinom rešili da nađemo drugi izvor prihoda i počeli smo sa plasteničkom proizvodnjom. To se pokazalo veoma isplativim - kaže Ljubiša za Press.

Sin Miroslav, inače medicinskih tehničar po struci, kaže da se o isplativosti može govoriti samo ako se proizvodi u savremenim uslovima i ako se stalno prate trendovi u proizvodnji.

- U startu smo krenuli sa savremenim plastenicima i savremenim semenom. Uložili smo nekoliko hiljada evra ušteđevine koja se isplatila već druge sezone. Proizvodimo paradajz, krastavac i papriku. U našem kraju nije bilo ovakve proizvodnje, pa smo znanje sticali praćenjem savremene literature, ali i kontaktima sa našim najboljim stručnjacima iz ove oblasti. Vremenom smo postigli da na našem registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu „Lužnička dolina" zaokružimo proizvodni ciklus, od proizvodnje sadnog materijala do finalnog proizvoda - kaže Ilić.

3

Nesavesni povrtari - Testovi skupi, ali neophodni

Prema rečima Miroslava Ilića, odgovornost proizvođača povrća morala bi da bude na mnogo većem nivou nego što jeste.

- Trenutno je situacija takva da svako može da proizvede i da proda proizvode bez ikakve kontrole i odgovornosti. Tako su kupci prepušteni na milost i nemilost. Treba da se zna da savremena proizvodnja ne može da se odvija bez hemijske zaštite bilja, ali je na proizvođačima da ispoštuju sve propise i norme o upotrebi tih sredstava kako bi krajnji proizvod bio dobar za potrošače. Analize na ostatke pesticida u plodovima su dosta skupe, ali bi morale da se rade da bi potrošači mogli bez strahovanja da kupuju i koriste povrće u ishrani - kaže Ilić.

 

Tajna - kvalitetno seme

Kako kaže, najbitnije je u ovoj priči, ne računajući savremene plastenike i sisteme za mikroorošavanje, kvalitetno seme.

- U proizvodnji primenjujemo najsavremenije agrotehničke mere. Radimo analizu zemljišta, objekti za sadnju i proizvodnju opremljeni su sistemima za ventilaciju i mikroorošavanje sa duplim folijama, uz neizbežno navodnjavanje po sistemu „kap po kap". Prihrana biljaka obavlja se vodotopivim đubrivima. Umesto jakih hemijskih sredstava, za oprašivanje koristimo specijalnu vrstu bumbara, izbegavajući upotrebu štetnih veštačkih hormona. Zbog savremenih uslova proizvodnje, naše gazdinstvo postalo je i ogledno dobro firme „Virdžinija" iz Beograda, zahvaljujući čemu imamo priliku da sadimo najsavremenije hibride. Kada je reč o prinosima, od dve i po biljke posađene na metru kvadratnom uberemo od 30 do 37 kilograma paradajza ili 12 do 15 kilograma po stabljici. Tržište je veliko, potražnja ogromna, pa bi već sada mogli veoma lako da plasiramo i duplo veće količine povrća od onog što možemo da proizvedemo. Zbog toga već na jesen planiramo proširenje kapaciteta - kaže Miroslav.  

4
PORODIČNO BLAGO... I najmlađi član pomaže u berbi

ALEKSANDAR ĆIRIĆ

komentari (6)
pošalji komentar

Jasminakg [neregistrovani] (14. 08. 2010, 15:22:50)

Plastenici

Iako sam inženjer, nemam stalni posao pa stalno razmisljam o podizanju plastenika.
Ovaj vid proizvodnje povrća je vrlo profitabilan. Interesuje me da li Vam je neko radio projekat za plastenik ili ste se vi na osnovu literature sami odlučili koju opremu da stavite u plastenik.
Koja je to firma "Virdžinija' iz Beograda gde kupujete najkvalitetnije seme? Nisam uspela da nadjem njihov sajt da bih se bliže informisala o njima i o njihovom asortimanu.
Puno sreće u daljem radu! Pozdrav

pošalji odgovor

miroslav [neregistrovani] (19. 08. 2010, 00:13:23)

.

Pozdrav Jasmina,i hvala Vam na lepim zeljama.Sto se tice pitanja koji tip plastenika i sa kakvom opremom kupiti moj savet Vam je da pre bilo kakve odluke o tome dobro proucite literaturu i posavetujete se sa strucnim ljudima oko toga.Ovo Vam govorim u slucaju da zelite da se bavite ozbiljnom proizvodnjom.Savremena i trzisno orijentisana proizvodnja povrca je dosta kompleksna stvar,ali naravno nije bauk.Za proizvodnju povrca danas se veze citava jedna mala nauka,i to je proces koji se stalno nadogradjuje novim saznanjima.Sami plastenici kao objekti koji Vas interesuju su dosta skupi,tako da ne vredi bacati pare ukoliko se covek ne zeli baviti ozbiljno tim poslom.Ja sam imao srecu sto sam u pocetku naisao na ljude iz firme "Virdzinija"koji su mi dosta pomogli,a njih mozes naci i kontaktirati na sajtu www.virginia.rs.Naravno,mozes i mene kontaktirati za vise informacija putem mejla luznickadolina@gmail.com

pošalji odgovor

Djuro [neregistrovani] (19. 09. 2010, 21:25:19)

re - plastenici dobra zarada

Profesionalni plastenik sa full opremom kosta oko 10.000 evra a donosi godisnju zaradu oko 2.000 evra ako su primenjene sve agrotehnicke mere (sto je skoro nemoguce). Uracunajte jos radnu snagu i ostane vam 1.500 evra godisnje. Ja imam plastenike vec 20 godina pa znam sve o tome. Ne isplati se toliko. Jeste da ljudi krenu sa jednim malim plastenikoma, pa pocetnicka sreca i zarade nesto malo para, pa investiraju u nove plastenike, pa opet... I tako jedne godine propadne ceo rod zbog vremenskih uslova i bolesti pa ceo zivot vracate dugove bankama. Gde ste jos videli da neko ima 100 plastenika? NIGDE! I to sa dobrim razlogom. Jedna losa godina i gotovi ste za ceo zivot jer su ulaganja u svaku godinu ogromna. Jedna hibridna biljka kosta 35 din i plus drugi troskovi i grejanje izadje oko 100 din. Pa vi racunajte 100 din X 100.000 biljaka = 100.000 evra, koji je to rizik? Pozdrav svima i nemojte verovati u sve sto novine pisu, ne kukaju poljoprivrednici za dzabe...

pošalji odgovor

strikla [neregistrovani] (24. 10. 2010, 02:25:09)

plastenici

Jasmina, proizvodnja hrane nije u opste profitabilna bar ne toliko koliko sam mogao zakljuciti iz tvog i teksta u novinama.
To je tezak rad koji ne pocinje u sedam sati ujutro niti se zavrsava u dva sata popodne, traje dok se plod ne proda a posle toga sve pocinje iz pocetka.
Inace inzenjeri su nikakvi poljoprivredni proizvodjaci pogotovo u Srbiji gde svaki boluje od naziva i imena kojim moze da mase i pokazuje se.
Ako neznas iz licnog zivota i primera sta je rad u poljoprivredi tesko da ces ili da ce iko uspeti u tome. Nikakvi ti proracuni niti predracuni ne trebaju osim da znas da postujes biljku koju gajis i vreme koje provodis radeci taj posao. Biljke su bas kao i mi sami, znaju da se prilagodjavaju, da tuguju, da boluju, da su vesele..... to sve mozes da vidis kad upoznas biljke koje gajis. I nesto vrlo vazno, ne radi taj posao radi profita vec iz ljubavi prema tom poslu pa ce i profit doci uz tu ljubav ka biljkama i od biljaka.

pošalji odgovor

Boksa [neregistrovani] (02. 04. 2011, 10:17:57)

Za Djuru

Iz prilozenog odgovora G.Djure se jasno vidi da je poprilicno neupucen ili sa nameromprica ovakve "nebuloze". Pre svega cena koju pominje za plastenik mora biti propraćena i površinom istog, zato je najbolje pričati o ceni plastenika po metru kvadratnom.Druga stvar je da samo kod "proizvodjača" kao što je izgleda i sam G. Djura,koji misle da se biljke samo posade u plasteniku i one rastu i donose plodove moze da se desi da kompletan rod propadne. Ozbiljne plastenička proizvodnja NEMOZE da se obavlja bez stručnog nadzora i pomoći lica iz struke (zaštitari i agronomi). Ko ovo shvati od starta nece imati Djurine probleme, a rad će se isplatiti sigurno. Ja ličnopoznajem ogroman broj poljoprivrednih proizvodjaca u Srbiji koji se bave plastenickom proizvodnjom i ni jedan od njih nije propao, već se svi od reda iz godine u godinu šire jer je povećanje proizvodnje i kvaliteta jedini način da se uspe. Srdačan pozdrav svima...

pošalji odgovor

jovan [neregistrovani] (14. 06. 2011, 21:35:34)

plastenici

ko hoce da radi,imace, a ko samo prica zivece u bedi celoga zivota zato samo napred i bice svega

pošalji odgovor

Find us on Twitter

Agrar
Pet ovaca, a stado od 60 grla!

25. 12. 2010

Pet ovaca, a stado od 60 grla!

Uzgoj rase ovaca il de frans može da donese ogromnu zaradu a da pri tom nema većih ulaganja, osim u nabavku osnovnog stada ...

18. 12. 2010

Umem, mogu i hoću!
Arhiva
Najnovije vesti
Obavezno uklanjanje ledenica i obeležavanje opasnih mesta

09. 02. 2012

Obavezno uklanjanje ledenica i obeležavanje opasnih mesta

Gradski sekretarijat za inspekcijske poslove podsetio je danas da je u cilju obezbeđivanja uslova za bezbedan i nesmetan život u gradu u zimskom periodu obavezno uklanjaju ...

Arhiva
Arhiva
Click Here to Pick up the date
Click Here to Pick up the date