BEOGRAD 16. 03. 2010

Tanjug

Javni istupi osumnjičenih- rasvetljavanje ili zamagljivanje

Javni istupi kontroverznih biznismena, osumnjičenih za krivična dela i begunaca od pravde na samoj su ivici između doprinosa rasvetljavanju nezakonitosti i zloupotrebe medija, promovisanja kriminala i dodatnog zamagljivanja slučajeva kojima se već bave pravosudni organi, ocenili su danas stručnjaci

Uključenje u program Televizije B92 Stanka Subotića Caneta, za kojim je Srbija raspisala međunarodnu poternicu, za advokata Boža Prelevića je upitno iz više aspekata.
Prelević ukazuje da javnost nije saznala ništa novo svaki put kada su ljudi optuženi za teške vrste kriminala, kao što je organizovani kriminal, dobili prostor u međima.
"Samo se povećavala magla, a oni su sebe promovisali, naodeći da su 'u vezi' sa čelnim ljudima vlasti", rekao je Prelević Tanjugu.
On je naveo da telefonsko uključenje Subotića u televizijski program samo po sebi nije pogrešno, jer su novinari u obavezi da javnost informišu tačno, ali upozorava da "nije jasno kako se pravi odabir ko će, od onih za kojima je raspisana poternica i koji traže uključenje, dobiti prostor u medijima".
"Novinar koji vodi emisuju odlučuje koliko će prostora dati nekome poput Subotića, ali se mora imati u vidu da on (Subotić) ima dobrog 'spin' majstora i vrlo često koristi medije da bi poslao određenu poruku", naveo je on.
Prelević je naglasio da mediji "ne bi trebalo da promovišu kriminal i ljude koji su na Interpolovim poternicama", uz napomenu da je već "neka vrsta zloupotrebe" kada se nekome omogući da bez ikakvih sankcija iznese niz optužbi.
On je takođe ocenio da je direktno uključenje Subotića u program "ozbiljna pretnja, jer je mogao da iznese optužbe i na račun ministara i tako utiče na unutrašnjopolitičku scenu Srbije, a da za to nema nikakvu vrstu odgovornosti, jer je nedostupan za bilo kakav krivični postupak".
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić ocenio je da pojavljivanje u javnosti osoba okrivljenih u krivičnom postupku, za kojima je raspisana poternica, "može biti interesantno zbog novih informacija, koje mogu biti važne u istrazi".
"Policija i tužilac koji vode postupak treba da pokažu interesovanje za informacije koje se tim putem plasiraju i to može biti predmet dodatnog istraživanja i prikupljanja činjenica", rekao je Škulić Tanjugu.
On je, povodom direktonog uključenja Subotića, rekao da pravno nije sporno da se okrivljeni u krivičnom postupku, pa i osobe za kojima se traga po poternici, pojavljuju u medijima.
"Nema propisa koji zabranjuju okrivljenom i onome kome je sudski postupak u toku, kao ni nekome ko je na poternici, da komunicira sa medijima. Zabrana bi eventualno mogla da postoji ukoliko bi osoba bila u pritvoru, a ako je na slobodi, na novinarima je da procene da li će komunikacirati sa njima", rekao je Škulić.
On je dodao da postoji i pretpostavka nevinosti, po kojoj se svako smatra nevinim dok se odlukom suda ne utvrdi suprotno, pa i da je sa etičkog aspekta poželjno da se čuje i druga strana kada neko iznese optužbe na račun drugoga.
Sociolog Jovo Bakić takođe misli da "nije loše onima koji imaju šta da kažu to i dozvoliti", a na Ministarstvu unutrasnjih poslova i sudovima je da te informacije uzmu u obzir.
Bakić je Tanjugu rekao da "svakoga treba čuti, pa i Stanka Subotića".
Da li ipak treba da postoje granice u tome - pitanje je koje proizlazi i iz današnjeg oglašavanja još jednog kontroverznog biznismena, Ratka Kneževića, koji mesecima unazad iz Londona optužuje crnogorskog premijera Mila Đukanovića za umešanost u organizovani kriminal.
Knežević je danas uputio javnu poruku autoru sinioćnje emisije na B92, Jugoslavu Ćosiću, da je "završio s njim nakon sramnog čina koji je priredio Nebojši Medojeviću", koji je bio gost u emisiji u koju je uključen Subotić.
"Trebao sam da znam od prvog trenutka da si plaćen od Caneta i Mila, od kada si došao u London i postavljao naručena pitanja", poručuje Knežević Ćosiću.
"Ti nisi na žalost ništa drugačiji od ubica i kriminalaca koje ubacuješ u program", naveo je Knežević, u maniru i diskursu za koji Prelević upozorava da se mogu tumačiti i kao zloupotreba medija i kao zamagljivanje pravde.