
Injekcije za mršavljenje obećavaju brze rezultate, ali nose i rizike
Podeli vest

Nakon iskrenih ispovesti pojedinih poznatih ličnosti o, kako kažu, čudesnim efektima leka "maundžaro" u borbi protiv viška kilograma, ponovo je aktuelizovana tema instant rešenja za mršavljenje. Od "ozempika" do "maundžara" i "vegovija" – obećanje je isto: manje kilograma za kraće vreme. Lekari, međutim, ističu da ovi lekovi nisu za svakoga i da njihova primena zahteva medicinski nadzor, uz upozorenje da se nabavkom ovih injekcija na crnom tržištu zdravlje stavlja na kocku.
Želja za vitkom linijom i rezultatima preko noći sve češće otvara vrata ekspresnim rešenjima za mršavljenje. Lekovi, odnosno preciznije, injekcioni penovi, koji su prvobitno razvijani za lečenje dijabetesa, a neki i za lečenje gojaznosti, našli su se u centru pažnje javnosti, jer je savršena linija postala imperativ kojem teže i muškarci i žene.
"Ozempik", "maundžaro" i "vegovi" injekcije zaludele su svet, a mnoge svetske, ali i domaće poznate ličnosti predstavljale su ih kao brzo rešenje za vitku liniju. Da li one sa sobom nose zdravstvene rizike i da li osobe sa prekomernom telesnom težinom njihovom upotrebom igraju svojevrsni "ruski rulet"?
Iako se ovi lekovi izdaju isključivo uz lekarski recept, a njihova primena zahteva odgovarajuću medicinsku procenu i nadzor, mogu se nabaviti i na crnom tržištu. Zbog toga lekari nemaju uvid u to koliko je ova pojava uzela maha. Upozoravaju da su ovi lekovi namenjeni pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterijume za njihovu primenu, uključujući osobe sa gojaznošću i određenim pridruženim bolestima, poput dijabetesa.
"Imamo ekstremno gojazne pacijente, preko 200 kilograma. To nikada nije bilo u Srbiji do sada. Sve smo vezivali za Ameriku, čak postoji termin 'američka gojaznost'. Kod pacijenata čiji je indeks telesne mase preko 60, mora se reagovati hemijom, uz promenu načina ishrane", rekla je doktorka Dragana Balać iz Savetovališta za pravilnu ishranu pri Institutu za javno zdravlje.
"Ne zaboravimo da je gojaznost hronična bolest koja se vraća. Prema tome, ako ne promenimo životni stil nakon terapije i nastavimo da se ponašamo na isti način, kilogrami će se vratiti. To je kao kada pacijenti drže dijetu – dok su na dijeti, sve je u redu, ali čim se vrate starim životnim navikama, sve se vrati. Zbog toga moramo da imamo zdrav režim života", kaže dr Slađana Stojilović, endokrinolog u Domu zdravlja.
U trci za vitkom linijom najbrži put nije uvek i najbolji, poručuju stručnjaci. Kako ističu, kilogrami mogu da nestanu, ali rizici ne nestaju samim tim što vaga pokazuje manje. Zato, pre nego što posegnemo za injekcijom koja obećava čudo, treba da se zapitamo: da li tražimo trajno rešenje ili samo još jedan krug iste borbe?
Podeli vest
Povezane vesti


Da li je gojaznost kod dece bolest?

Kako gojaznost utiče na metabolizam vitamina D?



