
Unabomber: Čovek iz šume koji je Ameriku držao u strahu
Novi Netfixov hit: film o najskupljoj potrazi u istoriji FBI-ja, za čovekom koji je 18 godina sejao strah tako što je slao pošiljke sa eksplozivnom napravom

Novi Netfixov hit: film o najskupljoj potrazi u istoriji FBI-ja, za čovekom koji je 18 godina sejao strah tako što je slao pošiljke sa eksplozivnom napravom

Sa po 15 poena Partizan su ka pobedi predvodili Žofri Lovernj, Bandža Si i Luka Vildoza

Vojničko groblje u Francuskoj nema američke zastave ni oznaka počasti; na njemu su sahranjeni oni koji su se poneli nečasno, uglavnom osuđeni za ubistva i silovanja tokom rata

Razmatraju se obim eventualnih napada, njihovi ciljevi i vreme njihovog izvođenja

Spasioci pronašli 1.455 tela - rodbina negoduje što se više hiljada njihovih rođaka vode kao nestali, a potraga sada zvanično prestaje

Dobitnici nagrade su proglašeni na Institutu Karolinska u Stokholmu, čime je počela nedelja dodele Nobelove nagrade

Nakon upravo stišanog incidenta u Parizu, kompanija Air Serbia ima još jednu glavobolju, koja se desila u ponedeljak 5. oktobra 2026. na aerodromu u Splitu, pred poletanje na liniji JU703 za Beograd. Svi putnici, kako navode domaći i hrvatski mediji, su morali da napuste avion jer je jedan od putnika, neposredno pre poletanja navodno spomenuo bombu posadi, a posle toga rekao da se samo šali. U tom trenutku posada je pristupila bezbednosnoj proceduri, kapetan je putem razglasne objave naveo da svi putnici moraju da napuste avion, dok su, kako se još navodi, nekoliko policajaca, u uniformama i civilu došlo do aviona i privelo putnika. Avion koji je upravo trebao da krene za Beograd u 15.20 na letu JU703 sa 157 putnika i 6 članova posade je bio Airbus A320 registracije YU-APS, i to upravo isti avion koji je imao incidentnu situaciju pre tri dana u Parizu. Detalji i okolnosti ovog incidenta za sada nisu zvanično poznati.

Nakon što je ovog leta u departmanu Žironda progutao 42.000 hektara, ovaj požar je sada ugašen

Istraživanje američkog „Wall Street Journala“ otvorilo je ozbiljna pitanja o ulozi američke diplomatije u promovisanju poslova sa tečnim prirodnim gasom (LNG) u jugoistočnoj Evropi