Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić saopštio je danas da u pogledu aktuelnih rizika od zaraznih bolesti u Srbiji ne postoji razlog za paniku, ali da postoji veliki razlog za budnost i ukazao da situacija u okruženju upozorava na maksimalni oprez.
Nova Demokratska stranka Srbije (Novi DSS) saopštila je danas da su svi politički akteri, a posebno političke stranke, dužni da građanima saopšte kako vide ulogu EU u Srbiji i Republici Srpskoj (RS), naročito nakon francusko-nemačke inicijative kojom se "sprema udar na RS", navodeći da je potrebno uspostavljanje nove politike prema EU.
Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda saopštila je da je odlučeno da se delovi Starog savskog mosta mosta skladište u pogonu podizvođača radova - Mostogradnji ING u Batajnici, preneo je Insajder.
Republički hidrometorološki zavod upozorio je danas na plјuskove i grmlјavinu, dodavši da će lokalno biti praćeni gradom, jakim ili olujnim vetrom i velikom količinom padavina za kratko vreme i to posebno u Vojvodini i u centralnom pojasu Srbije.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici odluku da u Rači kod Bajine Bašte bude osnovan Muzej ćirilice, koji će značajno doprineti očuvanju, promociji i proučavanju ćiriličnog pisma, kao jednog od osnovnih elemenata nacionalnog identiteta.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je na Forumu o transatlantskoj ekonomskoj saradnji Jugoistočne Evrope, održanom u Vašingtonu, da je kompanija na čijem je čelu trenutno najbrže rastući telekomunikacioni operater u Jugoistočnoj Evropi.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu jednoglasno je donelo rešenje da se aktivistima Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću i Davoru Stefanoviću, koji se sumnjiče da su radili protiv ustavnog poretka i bezbednosti Srbije, produži pritvor do 12. juna, saopšteno je danas.
Udruženje "Naša mesna zajednica" upozorila je danas da je prostornim planom za naselje Beograd na vodi, za koji je počeo javni uvid, planirano rušenje celog Beogradskog sajma, izuzev Hale 1.
Da li biste u ishrani koristili hranu koja je već delimično „svarena“? Verovatno ne. Ali upravo to činimo kada konzumiramo brojne popularne prehrambene proizvode – poput mnogih hlebova, čipsa i drugih grickalica i i smrznutih jela koja su prethodno rafinisana, mlevena, zagrevana, otopljena, oblikovana, ekstrudirana i obogaćena aditivima. Postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da stepen industrijske obrade kojoj je hrana izložena može drastično promeniti njen efekat na telo. Ovakva obrada utiče na apetit, hormone, povećanje telesne težine i verovatnoću nastanka gojaznosti i hroničnih bolesti. Ekstremna obrada daje prehrambene proizvode koje naše telo može veoma lako apsorbovati, kao da je već unapred svarena. Mnogi proizvodi su osmišljeni tako da prevare naše mehanizme sitosti, što nas podstiče na prejedanje i povećava rizik od gojenja, na veliku radost proizvođača hrane koji će povećati njenu prodaju.