Pretraga
Logo
OGLASIPromotional banner

Pretraga po parametru: pored nas

Image for Otvoren prvi BFFR

Otvoren prvi BFFR

U MTS dvorani sinoć je svečanom ceremonijom i srpskom premijerom filma “Kontinental ‘25” Radu Žudea, otvoren prvi Balkanski festival filmske režije.

FoNet -
Image for U SAD-u 15 hiljada korisnika

U SAD-u 15 hiljada korisnika

Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je danas da kompanija beleži značajan napredak ne samo u Evropi, već i u Sjedinjenim Američkim Državama, gde trenutno ima oko 15.000 korisnika. Tokom gostovanja na televiziji Hepi, Lučić je istakao da su tokom njegove nedavne posete SAD održani ključni sastanci sa predstavnicima Stejt departmenta, koji će, prema njegovim rečima, doprineti daljem razvoju kompanije.

Press Online -
Image for Kakva je veza između unosa mesa i dijabetesa tipa 2?

Kakva je veza između unosa mesa i dijabetesa tipa 2?

Sveobuhvatna studija koja je objavljena u naučnom časopisu „The Lancet Diabetes and Endocrinology“ otkrila je da je konzumiranje prerađenog i neprerađenog crvenog mesa povezano sa većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 [1]. Studija je analizirala podatke čak 1,97 miliona učesnika iz dvadeset različitih zemalja i pruža najjače dokaze do sada o povezanosti konzumiranja mesa i nastanka dijabetesa tipa 2.

Vitality -
Image for Izložba Jovana Matića

Izložba Jovana Matića

U galeriji Novembar otvorena je izložba Iseci me. Izbriši me. Isključi me. umetnika Jovana Matića. Postavka, koju je priredila kustoskinja galerije Novembar Mia David, obuhvata radove Jovana Matića iz više serija nastalih u periodu između 2023. i 2025. godine. Reč je o keramičkim skulpturama koje autor kombinuje sa predmetima iz svakodnevnog života, poput novina i elektronskih uređaja. Predstavljeni radovi istražuju savremene oblike međuljudske komunikacije, pri čemu se Matić pozicionira pre kao posmatrač i učesnik, nego kao njen kritičar.

FoNet -
Image for Sezona "Kreščendo"

Sezona "Kreščendo"

Beogradska filharmonija najavila je danas novu sezonu "Krešendo" (Crescendo), koja se sastoji od 25 koncerata planiranih od oktobra 2025. do juna 2026. godine.

FoNet -
Image for Zbog čega pubertet počinje sve ranije?

Zbog čega pubertet počinje sve ranije?

Svi znamo da pubertet, danas, počinje ranije nego što je to bio slučaj pre nekoliko decenija. U krajnjoj liniji, možemo da poredimo kada je pubertet počeo kod nas, a kada kod naše dece. Ali prvo šta je to pubertet? Njega možemo da definišemo kao doba kada deca postaju seksualno zrela i kod devojčica on počinje između 10 i 14 godine, a kod dečaka između 12 i 16 godine. U okviru puberteta dolazi do razvoja sekundarnih polnih karakteristika – kod devojčica počinju da rastu grudi i pojavljuje se maljavost, dok se menstruacija pojavljuje kasnije. Kod dečaka pojavom maljavosti, rastom testisa i penisa, rastom mišića, dok glas postaje dublji. I kod devojčica i kod dečaka se najčešće javljaju akne koje predstavljaju veliki problem deci tog uzrasta.

Vitality -
Image for Telekom Srbija domaćin polufinala Internacionalnih Emmy nagrada

Telekom Srbija domaćin polufinala Internacionalnih Emmy nagrada

Telekom Srbija je ponosni domaćin jedne od polufinalnih večeri prestižnog takmičenja za Internacionalnu Emmy nagradu, potvrđujući svoj status kao ključni igrač na svetskoj sceni televizijske produkcije. Ovu važnu ulogu, prepoznatu od strane Internacionalne akademije za televiziju, umetnost i nauku sa sedištem u Njujorku, istakla je Aleksandra Martinović, direktorka Direkcije za multimediju Telekoma Srbija.

Press Online -
Image for Kažnjeni Budućnost i Kalinić

Kažnjeni Budućnost i Kalinić

Disciplinski sudija regionalne košarkaške ABA lige kaznio je danas Budućnost zbog incidenata koji su bacanjem predmena na teren napravili njeni navijači na polufinalnoj utakmici plej ofa protiv Crvene zvezde i na narednoj utakmici više od polovine hale moraće da bude prazno, a izrekao je klubu i novčanu kaznu od 40.000 evra.

FoNet -
Image for Zbog čega je ultra prerađena hrana toliko loša?

Zbog čega je ultra prerađena hrana toliko loša?

Da li biste u ishrani koristili hranu koja je već delimično „svarena“? Verovatno ne. Ali upravo to činimo kada konzumiramo brojne popularne prehrambene proizvode – poput mnogih hlebova, čipsa i drugih grickalica i i smrznutih jela koja su prethodno rafinisana, mlevena, zagrevana, otopljena, oblikovana, ekstrudirana i obogaćena aditivima. Postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da stepen industrijske obrade kojoj je hrana izložena može drastično promeniti njen efekat na telo. Ovakva obrada utiče na apetit, hormone, povećanje telesne težine i verovatnoću nastanka gojaznosti i hroničnih bolesti. Ekstremna obrada daje prehrambene proizvode koje naše telo može veoma lako apsorbovati, kao da je već unapred svarena. Mnogi proizvodi su osmišljeni tako da prevare naše mehanizme sitosti, što nas podstiče na prejedanje i povećava rizik od gojenja, na veliku radost proizvođača hrane koji će povećati njenu prodaju.

Vitality -
125
;