Pretraga
Logo
OGLASIPromotional banner

Kineski analitičar: 2026. označava početak kraja Pax Americana

V. Matevski -

Podeli vest

Sve je izraženiji obrazac u kojem se politički pritisak, ekonomske sankcije i bezbednosne pretnje koriste kao zamena za multilateralne mehanizme
Shuterstock

U savremenim analizama međunarodnih odnosa sve češće se postavlja pitanje da li se globalni poredak uspostavljen nakon Drugog svetskog rata nalazi u fazi strukturnog rušeenja. Umesto jednog dramatičnog događaja, taj proces se manifestuje kroz niz političkih, bezbednosnih i ekonomskih odluka koje postupno potkopavaju postojeće norme. U tom kontekstu, kineski profesor i analitičar međunarodnih odnosa, veoma uticajan na Dalekom istoku koga često ocenuju kao alter ego kineskog državnog vrha,Viktor Gao ocenjuje da bi 2026. godina u budućim istoriografskim i političkim analizama mogla biti označena kao početak kraja Pax Americana.

„Ako pogledamo šta se dešava početkom 2026. godine, jasno je da se urušavaju principi na kojima je međunarodni poredak počivao od završetka Drugog svetskog rata. To je razlog zbog kojeg smatram da će se ova godina u budućnosti posmatrati kao početak kraja Pax Americana“, rekao je Gao.

Govoreći na forumu Al Jazeere posvećenom Bliskom istoku, Gao je ukazao da događaji sa početka 2026. godine, a naročito slučaj Venecuele i predsednika Nikolasa Madura, ilustruju promenu u načinu na koji se primenjuje međunarodna moć. Prema njegovoj oceni, sve je izraženiji obrazac u kojem se politički pritisak, ekonomske sankcije i bezbednosne pretnje koriste kao zamena za multilateralne mehanizme i međunarodno pravo.

Gao smatra da Venecuela ne predstavlja izuzetak, već presedan.

„Ono što smo videli u Venecueli početkom 2026. godine nije izolovan slučaj, već model ponašanja koji se može primeniti na svaku zemlju bogatu naftom i gasom. Ako se takva praksa normalizuje, nijedna država ne može biti sigurna da će njen suverenitet biti poštovan“, rekao je Viktor Gao na forumu Al Jazeere.

Države koje raspolažu strateškim energetskim resursima, pre svega naftom i gasom, a koje istovremeno vode politiku nezavisnu od interesa Vašingtona, postaju mete kombinovanih pritisaka. Ovakav pristup, prema njegovom tumačenju, ima posebnu težinu za Bliski istok, region koji ostaje ključan za globalnu energetsku bezbednost i stabilnost tržišta.

Pax Americana, kao koncept, označava period dugotrajne američke dominacije u međunarodnom sistemu, uporediv sa epohama Pax Romana i Pax Britannica. Taj poredak se formalno oslanjao na principe međunarodnog prava, poštovanje suvereniteta država i ulogu multilateralnih institucija. Međutim, Gao tvrdi da je u praksi došlo do ozbiljnog raskoraka između proklamovanih vrednosti i konkretnih političkih postupaka.

Posebno problematičnim ocenjuje trend u kojem lideri velikih sila javno relativizuju obavezu poštovanja međunarodnog prava, pozivajući se na sopstvene moralne ili bezbednosne procene.

„Kada lider velike sile javno poručuje da ga ne obavezuje međunarodno pravo, već isključivo sopstveni moral, to predstavlja ozbiljan problem za ceo međunarodni sistem. To nije svet u kojem bi naredne generacije trebalo da žive“, ocenio je Gao

Takav pristup, prema njegovim rečima, razgrađuje normativni temelj međunarodnog sistema i šalje poruku da se pravila primenjuju selektivno, u zavisnosti od odnosa moći.

U geopolitičkom smislu, Gao upozorava da ovakva praksa ubrzava fragmentaciju svetskog poretka. Slabljenje Pax Americana ne znači automatski uspostavljanje stabilnijeg multipolarnog sistema, već povećanje broja konflikata, jačanje regionalnih rivalstava i rast spremnosti država da samostalno brane svoj suverenitet, teritorijalni integritet i kontrolu nad prirodnim resursima. U tom kontekstu, 2026. godina se ne posmatra kao kraj jednog poretka, već kao tačka u kojoj je njegova transformacija postala vidljiva i teško reverzibilna.

Viktor Gao je kineski advokat, akademik i dugogodišnji komentator međunarodnih odnosa, sa značajnim iskustvom u diplomatiji, globalnim finansijama i energetici. Potpredsednik je think tanka Center for China and Globalization (CCG) sa sedištem u Pekingu, jedne od najuticajnijih kineskih institucija koje se bave globalnim ekonomskim i političkim tokovima. Takođe je redovni profesor na Univerzitetu Sučou, gde se bavi međunarodnim pravom i međunarodnim odnosima.

Gao je predsednik China Energy Security Institute, institucije fokusirane na pitanja energetske bezbednosti i geopolitičkih implikacija globalnih tržišta nafte i gasa. Tokom karijere obavljao je visoke funkcije u kineskoj diplomatiji, a profesionalno iskustvo sticao je i u investicionom bankarstvu, radeći u institucijama kao što su Morgan Stanley, China International Capital Corporation (CICC) i Daiwa Securities.

U korporativnom sektoru bio je potpredsednik kompanije CNOOC Limited, jednog od ključnih stubova kineske energetske industrije. Istovremeno, Gao deluje kao savetnik saudijske državne naftne kompanije Saudi Aramco, što mu obezbeđuje neposredan uvid u dinamiku globalne energetike, odnose između proizvođača i potrošača, kao i u šire geopolitičke posledice energetskih odluka.

Zahvaljujući kombinaciji akademskog, diplomatskog i poslovnog iskustva, Gao se u međunarodnim debatama pojavljuje kao jedan od istaknutijih kineskih glasova koji kritički analiziraju postojeći globalni poredak i proces njegovog preoblikovanja.

Podeli vest

Banner img

Povezane vesti

Banner img
;