Dugo smo smatrali da je svaka kalorija koju unosimo hranom jednaka. Drugim rečima, ako unesemo različite vrste hrane, koje imaju istu kalorijsku vrednost, taj unos će imati jednake posledice na to da li ćemo dobijati ili gubiti kilograme. Jer sve je u energiji.
Koliko puta smo započinjali različite dijete i slušali i tome koja je najefikasnija? Od proteinske, kupus i drugih dijeta, i raznih modifikacija načina ishrane.
Kompanija "Green Decor" iz Beograda i Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" osmislili su inovativni kasetni zeleni krov, koji čine kasete od recikliranih materijala ispunjene zemljom sa različitim biljkama, a rešenje je finansijski podržala Vlada Švajcarske u okviru projekta "EU za Zelenu agendu u Srbiji", saopštio je danas Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP).
Gojaznost poprima epidemijske razmere. U Srbiji, ako se posmatra stanovništvo starije od 15 godina, čak 57,1% ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno. Nažalost, slična situacija je i kod dece. Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ u 2019. godini 16,6% dece do 15 godina starosti ima prekomernu telesnu težinu, dok je njih 12,9% gojazno, što čini ukupno 29,5%. Posebno zabrinjava to što je procenat dece starosti od 7 do 14 godina koja su gojazna, porastao sa 2,6% u 2006. godini, na 4,9% u 2013. dok je u 2019. godini iznosio čak 10,5%.
Mnogi su gledali seriju „Naranžasto je novo crno“ (Orange is the New Black), a tridesete su postale nove dvadesete. Dovoljno je da pogledamo Novaka Đokovića i uspehe koje ima u tenisu u svojoj 36. godini.
Stres, kao i druge negativne emocije, kao što su depresija i anksioznost, mogu dovesti do smanjenog i povećanog unosa hrane. Kada je takav unos hrane povećan, onda govorimo o „emocionalnom prejedanju“. Ono označava sklonost osobe da uzima hranu kao odgovor na negativne emocije, pri čemu je odabrana hrana uglavnom bogata energijom. Veliki broj studija pokazuje da emocionalno prejedanje dovodi do povećanja telesne težine.