
Dogradnja nuklearne elektrane u Češkoj radi napuštanja uglja kao goriva
Nuklearna elektrana Dukovani u Češkoj dobiće dva nova reaktora, a plan je da do 2050. između 50 i 60 odsto električne energije u Češkoj dolazi od nuklearnih elektrana.

Nuklearna elektrana Dukovani u Češkoj dobiće dva nova reaktora, a plan je da do 2050. između 50 i 60 odsto električne energije u Češkoj dolazi od nuklearnih elektrana.

Danas je gotovo nezamislivo da ne znamo broj svog najbližeg prijatelja, člana porodice, pa čak ni poslovnih kontakata, jer je sve to doslovno na dohvat ruke, u svakom trenutku dostupno putem mobilnog telefona.

U prvim decenijama telefonije na prostoru Kraljevine Srbije, a kasnije i Kraljevine SHS, jedno od retkih radnih mesta otvorenih za žene bilo je – posao telefonistkinje. Od kraja 19. pa sve do tridesetih godina 20. veka, rad u telefonskim centralama bio je prestižan, ali i strogo regulisan.

Negde u avgustu 1924. godine, dok je Beograd još nosio tragove Velikog rata, a svet još nije slutio krizu koja dolazi, iznad telefonske centrale u Kosovskoj ulici – nestao je krov. Ne zbog oluje, već zbog razvoja. Glavni grad se širio, tražio više linija, više „halo“ momenata, više povezanosti.

Narodno pozorište u Beogradu obavestilo je publiku da otkazuje sve planirane aktivnosti za subotu, 28. jun.

Generalni direktor Telekoma Srbije, Vladimir Lučić, istakao je u emisiji Euronews Region da ova kompanija posluje u sve složenijim okolnostima na Kosovu, zbog, kako kaže, sistematske opstrukcije i kršenja dogovorenih pravila od strane administracije premijera Aljbina Kurtija.

Danas kada karticu za mobilni telefon kupujemo na trafici, a fiksni telefon dobijemo čim uplatimo novac na račun “Telekoma”, deluje potpuno neverovatno da se nekada na telefonski priključak čekalo po nekoliko meseci, pa čak i godina.

Sekretarijat za javni prevoz saopštio je danas da je "grupa građana blokirala izlaze iz Gradskog saobraćajnog preduzeća Novi Beograd i Centrala", zbog čega 25 linija gradskog prevoza neće funkcionisati.

Krajem septembra 1919. godine, Beograđani su se prvi put susreli s jednim sasvim neobičnim izdanjem – prvim zvaničnim telefonskim imenikom. Ministarstvo pošta i telegrafa izdalo ga je s ciljem da građanima olakša korišćenje tadašnje telefonske mreže, ali štampa tog vremena videla je u toj „knjizi“ mnogo više od pukog popisa pretplatnika.