Pretraga
Logo
OGLASIPromotional banner

Pretraga po parametru: gojaznost

Image for Koliko su veštački zaslađivači zdravi?

Koliko su veštački zaslađivači zdravi?

Sve je više gojaznih osoba i gojaznost postaje ozbiljna zdravstvena pretnja sa kojom se suočavamo. U 2016. godini, više od 1,9 milijardi odraslih osoba je imalo prekomernu težinu, a njih 600 miliona je bilo gojazno. Procenjeno je i da je u 2020. godini, više od 38 miliona dece mlađe od 5 godina imalo prekomernu težinu i da taj broj i dalje raste.

Vitality -
Image for Kako gojaznost utiče na metabolizam vitamina D?

Kako gojaznost utiče na metabolizam vitamina D?

Vitamin D igra izuzetno važnu ulogu u našem organizmu, posebno pomažući nam da apsorbujemo dovoljnu količinu magnezijuma i kalcijuma koji imaju važnu ulogu u fiziološkim procesima u našem telu.

Vitality -
Image for Da li nas stres ubija?

Da li nas stres ubija?

Da li ste u riziku od nastanka infarkta miokarda, odnosno srčanog udara? Ili neke druge kardiovaskularne bolesti? Već dugo znamo da postoje faktori koji povećavaju rizik, kao što su: visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes, gojaznost, visok nivo holesterola i fizička neaktivnost.

Vitality -
Image for Zajedno protiv gojaznosti!

Zajedno protiv gojaznosti!

Gojaznost dece predstavlja sve veći problem u većini zemalja na svetu. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije 39 miliona dece u svetu starosti do 5 godina ima prekomernu težinu ili je gojazno. Među decom od 5 do 19 godina, njih, čak, 340 miliona ima prekomernu težinu ili je gojazno.

Vitality -
Image for  Koliko su grickalice loše?

Koliko su grickalice loše?

Nedavno istraživanje koje je obuhvatilo 40 studija bacilo je novo svetlo na posledice uživanja u grickalicama, podvlačeći povezanost sa povećanim unosom kalorija i povećanjem telesne težine tokom vremena.

Vitality -
Image for Uvek zdrav stav!

Uvek zdrav stav!

Gojaznost dece je sve veći problem u svetu, pa i u Republici Srbiji. Prema studiji koju je sprovela SZO, a koja se odnosi na praćenje gojaznosti kod dece, učestalost prekomerne telesne težine i gojaznosti kod dece starosti 7 do 9 godina u Srbiji, porasla je sa 30,7% u 2015. na 34,8% u 2019.

Vitality -
Image for Riblje ulje i gojaznost u detinjstvu

Riblje ulje i gojaznost u detinjstvu

Novo randomizovano kontrolisano ispitivanje otkrilo je da deca majki koje su uzimale suplemente ribljeg ulja tokom trudnoće imaju veći indeks telesne mase (BMI) u dobi od 10 godina u poređenju sa onima čije majke nisu uzimale riblje ulje. Ovo istraživanje, koje je sprovedeno u Danskoj, obuhvatilo je 736 trudnica i njihove dece.

Vitality -
Image for I kamenčić je rizik

I kamenčić je rizik

Karcinom žučnih puteva ili holangiocelularni karcinom (CCC) je maligni tumor koji nastaje iz epitelnih ćelija žučnih puteva (bilijarnog trakta). Žučni putevi su „kanali“ koje transportuju žuč iz jetre do žučne kese i creva. Iako relativno redak, holangiokarcinom je ozbiljna bolest koja se uglavnom dijagnostikuje kasno, jer u ranoj fazi često ne izaziva specifične simptome.

FoNet -
Image for Zbog čega pubertet počinje sve ranije?

Zbog čega pubertet počinje sve ranije?

Svi znamo da pubertet, danas, počinje ranije nego što je to bio slučaj pre nekoliko decenija. U krajnjoj liniji, možemo da poredimo kada je pubertet počeo kod nas, a kada kod naše dece. Ali prvo šta je to pubertet? Njega možemo da definišemo kao doba kada deca postaju seksualno zrela i kod devojčica on počinje između 10 i 14 godine, a kod dečaka između 12 i 16 godine. U okviru puberteta dolazi do razvoja sekundarnih polnih karakteristika – kod devojčica počinju da rastu grudi i pojavljuje se maljavost, dok se menstruacija pojavljuje kasnije. Kod dečaka pojavom maljavosti, rastom testisa i penisa, rastom mišića, dok glas postaje dublji. I kod devojčica i kod dečaka se najčešće javljaju akne koje predstavljaju veliki problem deci tog uzrasta.

Vitality -
;