
Loš san u velikoj meri utiče na zdravlje mozga: Ubrzava proces starenja
Ljudi koji imaju hronično loš san, uglavnom imaju mozak koji izgleda skoro godinu dana starije od njihove stvarne dobi, otkrili su istraživači.

Ljudi koji imaju hronično loš san, uglavnom imaju mozak koji izgleda skoro godinu dana starije od njihove stvarne dobi, otkrili su istraživači.

Pročitajte šta nam zvezde savetuju za 15.10.2025 vezano za posao, ljubav i zdravlje

Sezonska depresija ili sezonski afektivni poremećaj je vrsta depresije koja je povezana sa promenama godišnjih doba. Najčešće se javlja u jesen ili zimu, ali je moguće da se pojavi i u druga dva godišnja doba, posebno proleće. Tipično za sezonsku depresiju je da se bar dve godine zaredom javlja u isto vreme, da bi promenom godišnjeg doba simptomi polako nestajali. Njena učestalost, u zavisnosti od zemlje može da bude od 1,4% do 9,7%, ali našim prostorima njena učestalost je oko 3%.

Što više znamo o spavanju, svesniji smo njegove važne uloge i složenosti. Svakako, najitrigantnija faza spavanja jeste faza sa brzim pokretima očiju koju znamo kao REM faza (Rapid Eye Movement).

U sred smo ispitnog roka. Kada se približi polaganje ispita, studenti se često suočavaju sa važnom odlukom – da li da ostanu budni celu noć i uče ili da sebi priušte preko potrebni odmor.

Sve je više različitih uređaja koji nam pomažu da pratimo kako spavamo. To je postala standardna funkcija većine pametnih satova i narukvica. Iako nam ovi uređaji daju niz korisnih podataka, važno je znati kako čitati podatke i šta raditi sa njima.

Svako od nas ima određene navike koje na prvi pogled deluju bezopasno, ali dugoročno mogu negativno uticati na naše mentalno i fizičko zdravlje

Postoji taj momenat kad pogledate lice u ogledalu čim otvorite oči i deluje kao da nešto nije u redu. Ten je bled, kapci otečeni, podočnjaci izraženiji nego inače, a izrazi lica kao da nisu stigli da se srede. Još sinoć je sve delovalo normalno, možda čak i više nego zadovoljavajuće, a sada kao da neko drugo lice gleda iz stakla.

Nesanica, uobičajen poremećaj spavanja, pogađa 10-15% stanovništva, sa većom prevalencom među ženama tokom i nakon menopauze i starijim odraslim osobama, gde čak njih 50% ima probleme sa spavanjem. Ovo stanje karakterišu poteškoće u uspavljivanju, zadržavanju u snu ili postizanju restorativnog spavanja i može se manifestovati ili kratkotrajno (danima ili nedeljama) ili hronično (kada traje tri meseca ili duže).