Ministar finansija Siniša Mali predstavio je danas na sastanku Kolegijuma Socijalno-ekonomskog saveta radnu verziju predloga dinamike rasta minimalne zarade u Srbiji kako bi se do kraja 2027. godine došlo do zacrtanog nivoa od 650 evra.
Karcinom žučnih puteva ili holangiocelularni karcinom (CCC) je maligni tumor koji nastaje iz epitelnih ćelija žučnih puteva (bilijarnog trakta). Žučni putevi su „kanali“ koje transportuju žuč iz jetre do žučne kese i creva. Iako relativno redak, holangiokarcinom je ozbiljna bolest koja se uglavnom dijagnostikuje kasno, jer u ranoj fazi često ne izaziva specifične simptome.
Generalni sekretar Stranke slobode i pravde i narodni poslanik Peđa Mitrović ukazuje danas u saopštenju da "Siniša Mali, prilikom susreta sa kineskim ambasadorom, nije predstavio spisak infrastrukturnih projekata koje Srbija gradi sa kineskim kreditorima, nego belu knjigu najveće korupcije u Srbiji".
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali razgovarao je danas sa ambasadorom Kine u Beogradu Li Mingom, koji je zahvalio Srbiji na podršci koju dobijaju kineske kompanije u izgradnji kompleksa Ekspo i preneo obećanje da će intenzivirati radove kako bi se izbegla kašnjenja.
Mošti Svetog Save, odnosno ruka svetitelja iz Mileševe, stigle su danas u Vaznesenjski hram u Beogradu i sutra će biti deo Spasovdanske litije, koju će predvoditi patrijarh srpski Porfirije.
U vremenu kada su police prepune "zdravih" grickalica, proteinskih čokoladica i fit kolača bez rafinisanog šećera, logično se nameće pitanje: da li zaista postoji nešto što bismo mogli nazvati zdravim šećerom?
Kao i većina jednostavnih pitanja u ishrani, i ovo ima komplikovan odgovor.
U Srbiji su pneumokokne infekcije u porastu, zbog čega je potrebno unaprediti vakcinaciju dece, saopštilo je danas Pedijatrijsko respiratorno udruženje, ističući da iako je uvođenje vakcine značajno smanjilo broj teških infekcija, najnoviji podaci ukazuju na porast oboljevanja od tipova pneumokoka koji nisu obuhvaćeni vakcinom.
Da li biste u ishrani koristili hranu koja je već delimično „svarena“? Verovatno ne. Ali upravo to činimo kada konzumiramo brojne popularne prehrambene proizvode – poput mnogih hlebova, čipsa i drugih grickalica i i smrznutih jela koja su prethodno rafinisana, mlevena, zagrevana, otopljena, oblikovana, ekstrudirana i obogaćena aditivima. Postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da stepen industrijske obrade kojoj je hrana izložena može drastično promeniti njen efekat na telo. Ovakva obrada utiče na apetit, hormone, povećanje telesne težine i verovatnoću nastanka gojaznosti i hroničnih bolesti. Ekstremna obrada daje prehrambene proizvode koje naše telo može veoma lako apsorbovati, kao da je već unapred svarena. Mnogi proizvodi su osmišljeni tako da prevare naše mehanizme sitosti, što nas podstiče na prejedanje i povećava rizik od gojenja, na veliku radost proizvođača hrane koji će povećati njenu prodaju.