
Rusko oružje sudnjeg dana
Kineski mediji tvrde da je Putin govorio o raketi „Burevestnik“ – novom ruskom oružju koje bi moglo promeniti globalni strateški balans

Kineski mediji tvrde da je Putin govorio o raketi „Burevestnik“ – novom ruskom oružju koje bi moglo promeniti globalni strateški balans

Od kraja 1970-ih godina, pristup lečenju uganuća zgloba i istegnuća mišića, naročito onih koje su posledica fizičke aktivnosti, zasnivao se na akronimu R.I.C.E., što je skraćenica za odmor (rest), led (ice), kompresiju (compression) i elevaciju (elevation). Ovaj protokol se široko primenjuje u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i sportskoj medicini.

Gojaznost poprima epidemijske razmere. U Srbiji, ako se posmatra stanovništvo starije od 15 godina, čak 57,1% ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno. Nažalost, slična situacija je i kod dece. Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ u 2019. godini 16,6% dece do 15 godina starosti ima prekomernu telesnu težinu, dok je njih 12,9% gojazno, što čini ukupno 29,5%. Posebno zabrinjava to što je procenat dece starosti od 7 do 14 godina koja su gojazna, porastao sa 2,6% u 2006. godini, na 4,9% u 2013. dok je u 2019. godini iznosio čak 10,5%.

Odlučili ste da trčite. Za to su vam potrebne patike i volja. Mi znamo da trčanje nudi bezbroj prednosti, uključujući poboljšano kardiovaskularno zdravlje, smanjenje stresa i poboljšan kvalitet sna. Ali, ste odmah i čuli od nekoga da nipošto ne trčite jer ćete „uništiti“ kolena. Koliko u tome ima istine? Da li trčanje zaista nanosi štetu kolenima?

Stres, kao i druge negativne emocije, kao što su depresija i anksioznost, mogu dovesti do smanjenog i povećanog unosa hrane. Kada je takav unos hrane povećan, onda govorimo o „emocionalnom prejedanju“. Ono označava sklonost osobe da uzima hranu kao odgovor na negativne emocije, pri čemu je odabrana hrana uglavnom bogata energijom. Veliki broj studija pokazuje da emocionalno prejedanje dovodi do povećanja telesne težine.

Da li ste u riziku od nastanka infarkta miokarda, odnosno srčanog udara? Ili neke druge kardiovaskularne bolesti? Već dugo znamo da postoje faktori koji povećavaju rizik, kao što su: visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes, gojaznost, visok nivo holesterola i fizička neaktivnost.

Veštačka inteligencija više nije samo tema iz filmova ili tehnoloških konferencija – danas je deo naših svakodnevnih navika. Od pametnih asistenata, preko alata za generisanje sadržaja, do aplikacija koje nam pomažu u učenju ili poslu, AI je svuda oko nas.

Iako je proleće tek počelo temperature su često blizu 30 stepeni, a sunce je već i početkom aprila jako. To već sada otvara pitanje korišćenja krema za zaštitu od sunca. Da li su nam one potrebne već sada i koje su one prave?

U novoj studiji objavljenoj u časopisu „Cell“, istraživači su otkrili potencijalno objašnjenje zašto su žene znatno podložnije autoimunim bolestima poput lupusa i multiple skleroze u poređenju sa muškarcima.