Sveobuhvatna studija koja je objavljena u naučnom časopisu „The Lancet Diabetes and Endocrinology“ otkrila je da je konzumiranje prerađenog i neprerađenog crvenog mesa povezano sa većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 [1]. Studija je analizirala podatke čak 1,97 miliona učesnika iz dvadeset različitih zemalja i pruža najjače dokaze do sada o povezanosti konzumiranja mesa i nastanka dijabetesa tipa 2.
Svetski dan borbe protiv multiple skleroze - 30. maj, Srbija dočekuje sa 6.000 pacijenata koji imaju pristup terapiji o trošku države, a više od polovine njih prima najnovije lekove, saopštilo je danas Društvo multiple skleroze Srbije.
Karcinom žučnih puteva ili holangiocelularni karcinom (CCC) je maligni tumor koji nastaje iz epitelnih ćelija žučnih puteva (bilijarnog trakta). Žučni putevi su „kanali“ koje transportuju žuč iz jetre do žučne kese i creva. Iako relativno redak, holangiokarcinom je ozbiljna bolest koja se uglavnom dijagnostikuje kasno, jer u ranoj fazi često ne izaziva specifične simptome.
Procenjuje se da 350 miliona ljudi u svetu živi sa poremećajem štitaste žlezde, dok čak 60 odsto njih ostaje nedijagnostikovano, zbog čega veštačka inteligencija može dovesti do preciznijeg postavljanja dijagnoze i personalizacije plana lečenja, rečeno je danas na konferenciji Srpskog tiroidnog društva u okviru Međunarodne nedelje štitaste žlezde.
U Srbiji su pneumokokne infekcije u porastu, zbog čega je potrebno unaprediti vakcinaciju dece, saopštilo je danas Pedijatrijsko respiratorno udruženje, ističući da iako je uvođenje vakcine značajno smanjilo broj teških infekcija, najnoviji podaci ukazuju na porast oboljevanja od tipova pneumokoka koji nisu obuhvaćeni vakcinom.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić saopštio je danas da u pogledu aktuelnih rizika od zaraznih bolesti u Srbiji ne postoji razlog za paniku, ali da postoji veliki razlog za budnost i ukazao da situacija u okruženju upozorava na maksimalni oprez.
Da li biste u ishrani koristili hranu koja je već delimično „svarena“? Verovatno ne. Ali upravo to činimo kada konzumiramo brojne popularne prehrambene proizvode – poput mnogih hlebova, čipsa i drugih grickalica i i smrznutih jela koja su prethodno rafinisana, mlevena, zagrevana, otopljena, oblikovana, ekstrudirana i obogaćena aditivima. Postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da stepen industrijske obrade kojoj je hrana izložena može drastično promeniti njen efekat na telo. Ovakva obrada utiče na apetit, hormone, povećanje telesne težine i verovatnoću nastanka gojaznosti i hroničnih bolesti. Ekstremna obrada daje prehrambene proizvode koje naše telo može veoma lako apsorbovati, kao da je već unapred svarena. Mnogi proizvodi su osmišljeni tako da prevare naše mehanizme sitosti, što nas podstiče na prejedanje i povećava rizik od gojenja, na veliku radost proizvođača hrane koji će povećati njenu prodaju.
AstraZeneca zauzela je prvo mesto na Indeksu pronalazaka i deli treće mesto na Indeksu inovacija sa kompanijom Roche, čime potvrđuje izvanredne rezultate u okviru ovih indeksa već više od decenije, objavila je IDEA Pharma, odeljenje kompanije SAI MedPartners.