
Telesna dismorfija – bolest savremenog doba?
Američka glumica Megan Foks je, nedavno, govorila o tome da boluje od telesne dismorfije odnosno dismorfofobije. O kakvom se poremećaju radi u koliko je on čest?

Američka glumica Megan Foks je, nedavno, govorila o tome da boluje od telesne dismorfije odnosno dismorfofobije. O kakvom se poremećaju radi u koliko je on čest?

Rezultati istraživanja na temu stavova pacijenata o inovativnim terapijama pokazali su da više od 80 odsto ispitanika koji koriste takvu terapiju smatra da je to efikasan način lečenja, saopštilo je Udruženje pacijenata Srbije.

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Velika Gospojina. Ovaj praznik spada u red dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i ima posebno mesto u tradiciji i običajima srpskog naroda.

Trener Vladan Milojević od prvog minuta izveo je sastav sa prosekom starosti od 22,8 godina

Najbolji „lek“ vreme – uz mnogo tečnosti i odmora, simptomi se povlače u roku od 8 do 24 sata

Nesanica, uobičajen poremećaj spavanja, pogađa 10-15% stanovništva, sa većom prevalencom među ženama tokom i nakon menopauze i starijim odraslim osobama, gde čak njih 50% ima probleme sa spavanjem. Ovo stanje karakterišu poteškoće u uspavljivanju, zadržavanju u snu ili postizanju restorativnog spavanja i može se manifestovati ili kratkotrajno (danima ili nedeljama) ili hronično (kada traje tri meseca ili duže).

Karcinom žučnih puteva ili holangiocelularni karcinom (CCC) je maligni tumor koji nastaje iz epitelnih ćelija žučnih puteva (bilijarnog trakta). Žučni putevi su „kanali“ koje transportuju žuč iz jetre do žučne kese i creva. Iako relativno redak, holangiokarcinom je ozbiljna bolest koja se uglavnom dijagnostikuje kasno, jer u ranoj fazi često ne izaziva specifične simptome.

U Beogradu je održan stručni skup, povodom lansiranja inovativnog biološkog leka koji donosi potpuno novi pristup u lečenju teške astme. Organizator skupa bila je farmaceutska kompanija AstraZeneca, koja više od pola veka razvija terapije za bolesti disajnih puteva i aktivno je prisutna i na tržištu Srbije, piše eKlinika.

Istraživači su ustanovili iznenađujuću vezu između određenih komponenti lipoproteina visoke gustine (HDL), poznatog i kao „dobar“ holesterol, i povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti. Njihov rad se fokusirao na dve vrste holesterola: slobodan holesterol, koji je aktivan i uključen u ćelijske procese, i vezani (esterifikovani) holesterol, koji je stabilniji.