
Čuveni hirurg objasnio šta zaista uništava krvne sudove
Iskusni hirurg objasnio je kako prekomerna konzumacija soli oštećuje krvne sudove i na koji način je najbolje unositi natrijum

Iskusni hirurg objasnio je kako prekomerna konzumacija soli oštećuje krvne sudove i na koji način je najbolje unositi natrijum

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar ocenio je da je proteklih godina postignut važan napredak u dijagnostici i lečenju srčanih bolesti, kroz proizvodnju lekova, mehaničku pomoć i transplantaciju srca, saopštila je danas Vajerles medija grupa (WMG), organizator konferencije "Srčana slabost – tiha opasnost savremenog doba".

Jedna od najvećih svetskih zdravstvena nevladinih organizacija „Lekari bez granica“ saopštila je danas da je izraelska vojna ofanziva na Gazu dovela njihovo osoblje i pacijente u opasnost, zbog čega su primorani da obustave medicinske usluge u tom području.

Potvrdu monstruoznosti stradanja u sistemu logora Jasenovac pruža činjenica da ni najmlađi nisu bili pošteđeni. Naprotiv, masovna smrt dece u Jasenovcu postala je jedan od najpotresnijih simbola tragedije Drugog svetskog rata.

Gojaznost poprima epidemijske razmere. U Srbiji, ako se posmatra stanovništvo starije od 15 godina, čak 57,1% ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno. Nažalost, slična situacija je i kod dece. Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ u 2019. godini 16,6% dece do 15 godina starosti ima prekomernu telesnu težinu, dok je njih 12,9% gojazno, što čini ukupno 29,5%. Posebno zabrinjava to što je procenat dece starosti od 7 do 14 godina koja su gojazna, porastao sa 2,6% u 2006. godini, na 4,9% u 2013. dok je u 2019. godini iznosio čak 10,5%.

Sve je više gojaznih osoba i gojaznost postaje ozbiljna zdravstvena pretnja sa kojom se suočavamo. U 2016. godini, više od 1,9 milijardi odraslih osoba je imalo prekomernu težinu, a njih 600 miliona je bilo gojazno. Procenjeno je i da je u 2020. godini, više od 38 miliona dece mlađe od 5 godina imalo prekomernu težinu i da taj broj i dalje raste.

Stres, kao i druge negativne emocije, kao što su depresija i anksioznost, mogu dovesti do smanjenog i povećanog unosa hrane. Kada je takav unos hrane povećan, onda govorimo o „emocionalnom prejedanju“. Ono označava sklonost osobe da uzima hranu kao odgovor na negativne emocije, pri čemu je odabrana hrana uglavnom bogata energijom. Veliki broj studija pokazuje da emocionalno prejedanje dovodi do povećanja telesne težine.

Očekuje se da će 70 odsto dece u Evropi 2050. godine razviti miopiju - biti kratkovido zbog stalne upotrebe mobilnih telefona, tableta i drugih ekrana, rekao je dečji oftalmolog i predsednik Solunskog lekarskog udruženja, Nikos Nicas.

U Srbiji se između 350.000 i 400.000 građana suočava sa nekom retkom bolešću, dok je u nacionalnom registru evidentirano 12.600 pacijenata, "mada se pretpostavlja da je stvarni broj mnogo veći", rečeno je u Beogradu na Međunarodnoj konferenciji o retkim bolestima.