Centar za pravosudna istraživanja i Sindikat sudske vlasti zatražili su danas od Ministarstva pravde da sprovede javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, tako da građani i javnost mogu suštinski da razmotre posledice predloženih zakonskih izmena.
Inicijativa Beograd ostaje pokrenula je upravni spor protiv Vlade Srbije zbog neosnovanog skrivanja od javnosti Ugovora o rušenju Starog savskog mosta i izgradnji novog mosta koji su potpisali Vlada, Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda i kineska kompanija Powerchina.
Potpredsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Aleksić izjavio je da se u uoči loklanih izbora Zaječaru i okolini glasovi kupuju novcem, veštačkim đubrivom, motokultivatorima, televizorima i računarima, saopštio je danas (NPS).
Malta će sledećeg meseca zvanično priznati Palestinu, čime će se završiti četrdesetpetogodišnja nacionalna debata o tom pitanju, izjavio je danas premijer Robert Abela.
Nemačka vlada planira da sledeće sedmice aktivira koalicioni dogovor o useljeničkim zakonima, koji predviđa ukidanje ubrzanog postupka sticanja nemačkog državljanstva i obustavljanje spajanja porodica za osobe sa supsidijarnom zaštitom.
Grupa nastavnika, saradnika i istraživača Filozofskog fakulteta u Beogradu danas se ogradila od dela dokumenta koji je Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu poslao studentskim plenumima koji sugeriše da su studenti odgovorni za mogući gubitak školske godine, podeljenost univerzitetske zajednice ili opstanak Univerziteta.
Republički hidrometorološki zavod upozorio je danas na plјuskove i grmlјavinu, dodavši da će lokalno biti praćeni gradom, jakim ili olujnim vetrom i velikom količinom padavina za kratko vreme i to posebno u Vojvodini i u centralnom pojasu Srbije.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je na Forumu o transatlantskoj ekonomskoj saradnji Jugoistočne Evrope, održanom u Vašingtonu, da je kompanija na čijem je čelu trenutno najbrže rastući telekomunikacioni operater u Jugoistočnoj Evropi.
Da li biste u ishrani koristili hranu koja je već delimično „svarena“? Verovatno ne. Ali upravo to činimo kada konzumiramo brojne popularne prehrambene proizvode – poput mnogih hlebova, čipsa i drugih grickalica i i smrznutih jela koja su prethodno rafinisana, mlevena, zagrevana, otopljena, oblikovana, ekstrudirana i obogaćena aditivima. Postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da stepen industrijske obrade kojoj je hrana izložena može drastično promeniti njen efekat na telo. Ovakva obrada utiče na apetit, hormone, povećanje telesne težine i verovatnoću nastanka gojaznosti i hroničnih bolesti. Ekstremna obrada daje prehrambene proizvode koje naše telo može veoma lako apsorbovati, kao da je već unapred svarena. Mnogi proizvodi su osmišljeni tako da prevare naše mehanizme sitosti, što nas podstiče na prejedanje i povećava rizik od gojenja, na veliku radost proizvođača hrane koji će povećati njenu prodaju.