
Arheolozi u Danskoj otkrili naselje iz kamenog doba
Podeli vest

Arheolozi su otkrili naselje iz kamenog doba koje je potopljeno porastom nivoa mora, pre više od 8.500 godina, ispod voda Orhuskog zaliva u severnoj Danskoj.
Ovog leta, ronioci su ronili na oko 8 metara dubine, blizu Orhusa, drugog najvećeg grada u Danskoj, kao deo šestogodišnjeg projekta za mapiranje delova morskog dna u Baltičkom i Severnom moru. Cilj je istraživanje potopljenih severnoevropskih priobalja i otkrivanje izgubljenih naselja iz epohe Mezolita.
Nakon poslednjeg ledenog doba pre oko 8.500 godina, ogromni ledeni pokrivači su se otopili, a nivo mora na globalnom nivou je rastao za oko dva metra po veku, potapajući mnoga naselja iz kamenog doba i prisiljavajući populaciju lovaca-sakupljača da se presele dublje u unutrašnjost.
Podvodni arheolog Peter Mo Astrup, koji vodi iskopavanja u Danskoj i njegove kolege iz muzeja Moesgard u Hojbergu, nedaleko od Orhusa, iskopali su oko 40 kvadratnih metara na malom naselju koje su otkrili nedaleko od današnje obale.
Ronioci su do sada otkrili životinjske kosti, kameno oruđe, vrhove strela, zub foke i mali komad obrađenog drveta, verovatno primitivni alat. Istraživači otkopavaju lokalitet metar po metar, koristeći jednu vrstu podvodnog usisivača, kako bi sakupili materijal za buduću analizu.
Da bi stekli tačnu sliku brzog porasta vode, danski istraživači koriste dendrohronologiju, proučavanje drvenih prstenova. Potopljeni panjevi drveća sačuvani u blatu i sedimentu mogu se precizno datirati, otkrivajući kada je voda potopile priobalne šume.
"To je kao vremenska kapsula", rekao je Astrup. "Kada je nivo mora porastao, sve je bilo sačuvano u okruženju bez kiseonika".
Iskopavanja u relativno mirnom i plitkom Orhuskom zalivu i ronjenja kod obale Nemačke pratiće kasniji rad na dve lokacije u negostoljubivijem Severnom moru.
Porast nivoa mora potopio je, između ostalog, ogromno kopneno područje poznato kao Dogerlend, koje je povezivalo Britaniju sa kontinentalnom Evropom, a sada se nalazi ispod južnog dela Severnog mora.
Istraživači se nadaju da će rasvetliti kako su se društva kamenog doba prilagodila pomeranju obala pre više od osam milenijuma. "Teško je tačno odgovoriti na to šta je to značilo ljudima", rekao je Mo Astrup. "Ali je očigledno imalo ogroman uticaj, jer je potpuno promenilo pejzaž."
Podeli vest
Povezane vesti


Danski koncept hige: Kako da unesete više topline i sreće u svakodnevni život

Novo okupljanje u 15 časova



