
Šta se dešava sa vašim telom ako pijete vodu sa limunom baš svaki dan?
Pijenje dovoljno vode je jedan od najvažnijih koraka za očuvanje zdravlja, ali mnogima je teško da unesu preporučenih 9 do 13 čaša dnevno.

Pijenje dovoljno vode je jedan od najvažnijih koraka za očuvanje zdravlja, ali mnogima je teško da unesu preporučenih 9 do 13 čaša dnevno.

Skoro 440.000 оsоbа u Srbiji živi sа diјаgnоzоm diјаbеtеsа, а pоtеnciјаlnо јоš 246.000 оsоbа nе znа dа imа diјаbеtеs, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" povodom Svetskog dana dijabetesa koji se obeležava danas.

Kvalitetno i dovoljno dugo spavanje je od izuzetnog značaja za naše zdravlje, iako i danas ne obraćamo preveliku pažnju na njega. Sve smo više ispred malih ekrana ili ekrana tableta o mobilnih telefona, a često beskonačno skrolovanje na Instagramu ili Tik-toku predstoji spavanju. Ujutru se budimo umorni i pospani, a kako dan odmiče, sve nam je teže da održimo fokus i pažnju, postajemo manje efikasni i razdražljivi.

U studiji koja je nedavno objavljena, istraživači su dobili rezultat da ljudi koji provode puno vremena sedeći, na poslu i kod kuće, suočavaju se sa značajno većim rizikom od razvoja demencije u poređenju sa onima koji imaju manje sedentarni način života. Za to se znalo i ranije, ali je iznenađujuće da štetni efekti prekomernog sedenja i dalje postoje čak i za pojedince koji redovno vežbaju. Dakle, nije dovoljno samo da vežbate, vaš način života morate da učinite manje sedentarnim.

Za sve osobe koje su preživele srčani udar, kao i za one koji su u riziku od njegovog nastanka mala doza aspirina (do 100 mg) predstavlja značajnu meru prevencije. Međutim, postoji još jedan slučaj kada aspirin u ovako maloj dozi može da bude izuzetno značajan, čak i da spasi život. Radi se o trudnicama koje su u riziku od nastanka preeklampsije.

Gojaznost poprima epidemijske razmere. U Srbiji, ako se posmatra stanovništvo starije od 15 godina, čak 57,1% ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno. Nažalost, slična situacija je i kod dece. Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ u 2019. godini 16,6% dece do 15 godina starosti ima prekomernu telesnu težinu, dok je njih 12,9% gojazno, što čini ukupno 29,5%. Posebno zabrinjava to što je procenat dece starosti od 7 do 14 godina koja su gojazna, porastao sa 2,6% u 2006. godini, na 4,9% u 2013. dok je u 2019. godini iznosio čak 10,5%.

Sve je više gojaznih osoba i gojaznost postaje ozbiljna zdravstvena pretnja sa kojom se suočavamo. U 2016. godini, više od 1,9 milijardi odraslih osoba je imalo prekomernu težinu, a njih 600 miliona je bilo gojazno. Procenjeno je i da je u 2020. godini, više od 38 miliona dece mlađe od 5 godina imalo prekomernu težinu i da taj broj i dalje raste.

Da li ste u riziku od nastanka infarkta miokarda, odnosno srčanog udara? Ili neke druge kardiovaskularne bolesti? Već dugo znamo da postoje faktori koji povećavaju rizik, kao što su: visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes, gojaznost, visok nivo holesterola i fizička neaktivnost.

Živimo u svetu prepunom nasilja. Ono se propagira na svakom koraku, sa televizijskih ekrana, na raznim rijaliti programima, na internetu, svedoci smo nasilja na javnom mestu, u porodicama i kao društvo smo postali neosetljivi. Koliko su deca danas izložena nasilju i kakav uticaj izloženost nasilju ima na njih, posebno na devojčice? Kako je u svetu, a kako kod nas?