Drugu godinu zaredom platforma Zdravo dvadesete, pod pokroviteljstvom kompanije Galenika, sprovela je nacionalno istraživanje o percepciji zdravlja i zdravim navikama mladih u Srbiji. Iako većina ima pozitivan stav prema psihoterapiji, iskustvo odlaska na psihoterapiju je imalo samo 21% njih.
Ako danas ne radite ništa, ne osećajte krivicu. Možda ste upravo uradili najbolju stvar za svoje zdravlje.
U kulturi u kojoj se odmor često posmatra kao lenjost, a dan bez obaveza kao neuspeh, sve više psihologa i lekara ističe: povremeno „ništa“ može biti lek. I to ne u metaforičnom, već doslovnom smislu.
Usluge koje imaju za cilj poboljšanje mentalnog zdravlja zaposlenih su sve prisutnije u mnogim kompanijama. U svetu, ova industrija vredi milijarde dolara, ali i u mnogim kompanijama u Srbiji obezbeđivanje ovakvih i drugih benefita (kao što su zdravstveni pregledi, besplatne članarine u teretanama) za zaposlene, postala je najvažnija aktivnost mnogih službi ljudskih resursa u kompanijama.
Svi znamo da pubertet, danas, počinje ranije nego što je to bio slučaj pre nekoliko decenija. U krajnjoj liniji, možemo da poredimo kada je pubertet počeo kod nas, a kada kod naše dece. Ali prvo šta je to pubertet? Njega možemo da definišemo kao doba kada deca postaju seksualno zrela i kod devojčica on počinje između 10 i 14 godine, a kod dečaka između 12 i 16 godine. U okviru puberteta dolazi do razvoja sekundarnih polnih karakteristika – kod devojčica počinju da rastu grudi i pojavljuje se maljavost, dok se menstruacija pojavljuje kasnije. Kod dečaka pojavom maljavosti, rastom testisa i penisa, rastom mišića, dok glas postaje dublji. I kod devojčica i kod dečaka se najčešće javljaju akne koje predstavljaju veliki problem deci tog uzrasta.
Dok medicina već decenijama posmatra telo kao sistem, sve je više dokaza da emocije ne možemo isključiti iz te jednačine. Hronični stres, neizrečena tuga, potisnut bes – sve su to faktori koje naš imuni sistem ne ignoriše. Naprotiv, on ih beleži. I reaguje.
Prema najnovijoj studiji nemačke Savezne agencije za životnu sredinu, značaj koji građani Nemačke pridaju zaštiti životne sredine i klimatskim promenama je u padu. Dok je 2020. godine čak 65% ispitanika ove teme smatralo izuzetno važnim, sada taj broj iznosi 54%, prenosi DPA. Ipak, dodatnih 34% ispitanih i dalje smatra da su ove teme važne, iako ih ne vide kao prioritet.
Povodom stogodišnjice rođenja Branka V. Radičevića, izdavačka kuća Pčelica ponovo je objavila njegov roman „Učeni mačak”, delo koje na nežan i duhovit način govori o važnosti prijateljstva, ličnog razvoja i psihološke otpornosti – tema koje su danas ključne za očuvanje mentalnog zdravlja, posebno kod dece i mladih.
„Telekomunikacije su stresan biznis i tu nema mesta za sporost“, izjavio je Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija, osvrćući se na ključne izazove i pravce razvoja u ovoj industriji.