
Smrt prosjaka koja je zapanjila Beograd
Senzacionalna vest u toplim junskim danima 1934. godine ustalasala je prestonicu: “Rasvetljen život i pronađeni naslednici milionera-prosjaka Mihaila Đ. Petrovića, nekada najzagonetnije ličnosti Beograda“!

Senzacionalna vest u toplim junskim danima 1934. godine ustalasala je prestonicu: “Rasvetljen život i pronađeni naslednici milionera-prosjaka Mihaila Đ. Petrovića, nekada najzagonetnije ličnosti Beograda“!

Samo nekoliko dana od preuzimanja dužnosti premijerka Takiči nastoji da unaprdi veze sa SAD da bi se ublažile trgovinske tenzije

Iako je prva žena koja služi kao premijer Japana ona se ne žuri da promoviše rodnu ravnopravnost ili diverzitet

Kada pomislimo na dug život, obično pomislimo na gene koje smo nasledili od naših roditelja. Iako često koristimo reč gen, malo od nas zapravo zna šta gen stvarno jeste. Nosioc genetskih informacija jeste DNK odnosno dezoksiribonukleinska kiselina.

U Srbiji je tokom leta prošle godine zbog vrućine umrlo više od 2.500 ljudi, dok je u Evropi gotovo 63.000 smrtnih slučajeva povezano sa rekordno visokim temperaturama, prema procenama Instituta za globalno zdravlje Barselona (ISGlobal).

Sezonska depresija ili sezonski afektivni poremećaj je vrsta depresije koja je povezana sa promenama godišnjih doba. Najčešće se javlja u jesen ili zimu, ali je moguće da se pojavi i u druga dva godišnja doba, posebno proleće. Tipično za sezonsku depresiju je da se bar dve godine zaredom javlja u isto vreme, da bi promenom godišnjeg doba simptomi polako nestajali. Njena učestalost, u zavisnosti od zemlje može da bude od 1,4% do 9,7%, ali našim prostorima njena učestalost je oko 3%.

Američka glumica Megan Foks je, nedavno, govorila o tome da boluje od telesne dismorfije odnosno dismorfofobije. O kakvom se poremećaju radi u koliko je on čest?

Čitanje iz zadovoljstva u SAD smanjeno je za više od 40 odsto u poslednjih 20 godina, pokazala je analiza svakodnevnog života Amerikanaca čije rezultate podupire niz manjih studija.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu „Cell“, istraživači su otkrili potencijalno objašnjenje zašto su žene znatno podložnije autoimunim bolestima poput lupusa i multiple skleroze u poređenju sa muškarcima.