Nedavna studija koja je objavljena u naučnom časopisu „Science“ otkrila je da su osobe koje su bile izložene ograničenom unosu šećera tokom ranih godina života imale znatno manje šanse da razviju dijabetes i visok krvni pritisak kasnije u životu.
Ako imate utisak da vam je telo usporeno, da vam energija brzo pada ili da kilogrami uporno ostaju uprkos trudu, verovatno ste se već zapitali - da li je moj metabolizam prespor? Istina je da metabolizam zna da uspori, ali retko bez razloga. Najčešće, to nije znak da nešto sa telom „ne valja“, već signal da mu fali podsticaj - ritam, red i pravi izbori.
U vremenu kada su police prepune "zdravih" grickalica, proteinskih čokoladica i fit kolača bez rafinisanog šećera, logično se nameće pitanje: da li zaista postoji nešto što bismo mogli nazvati zdravim šećerom?
Kao i većina jednostavnih pitanja u ishrani, i ovo ima komplikovan odgovor.
Da li biste u ishrani koristili hranu koja je već delimično „svarena“? Verovatno ne. Ali upravo to činimo kada konzumiramo brojne popularne prehrambene proizvode – poput mnogih hlebova, čipsa i drugih grickalica i i smrznutih jela koja su prethodno rafinisana, mlevena, zagrevana, otopljena, oblikovana, ekstrudirana i obogaćena aditivima. Postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da stepen industrijske obrade kojoj je hrana izložena može drastično promeniti njen efekat na telo. Ovakva obrada utiče na apetit, hormone, povećanje telesne težine i verovatnoću nastanka gojaznosti i hroničnih bolesti. Ekstremna obrada daje prehrambene proizvode koje naše telo može veoma lako apsorbovati, kao da je već unapred svarena. Mnogi proizvodi su osmišljeni tako da prevare naše mehanizme sitosti, što nas podstiče na prejedanje i povećava rizik od gojenja, na veliku radost proizvođača hrane koji će povećati njenu prodaju.
Zamislite tanjir nutricioniste. Možda vam se odmah prikaže slika besprekorno aranžirane salate, smoothie u staklenoj tegli i bez ijednog zrna šećera na vidiku. Ali stvarnost je mnogo zanimljivija i opuštenija.